Proso

Otto Heinrich Warburg (1883. – 1970.) bio je njemački fiziolog, liječnik i dobitnik Nobelove nagrade jednom, a nominiran za istu je bio čak tri puta. Nobelovu nagradu je dobio 1931. godine za pronalazak osnovnog uzroka raka - anti-fiziološki način života.
Anti-fiziološkim načinom prehrane (pretežno hranom koja zakiseljuje) i fizičkom neaktivnošću tijelo stvara kiselu sredinu slabo opskrbljenu kisikom.
Prema dr. Warburgu sve normalne stanice imaju apsolutnu potrebu za kisikom, ali tumorske stanice mogu živjeti bez njega. To je pravilo bez iznimke. Nadalje, on je ustanovio da ako se zdravoj stanici oduzme 35% njezinog kisika ona se u roku od dva dana pretvara u stanicu karcinoma.
U svojem djelu "Metabolizam tumora" dr. Warburg je pokazao da svi kancerogeni oblici ispunjavaju dva temeljna uvjeta:  krvnu kiselost i pomanjkanje kisika, te da su tumorske stanice anaerobne (ne udišu kisik) i da ne mogu preživjeti u prisutnosti visokih koncentracija kisika. Tumorske stanice mogu preživjeti samo uz pomoć glukoze i u sredini bez kisika. Pokazao je i da zdrave stanice žive u alkalnoj sredini punoj kisika, koja omogućava njihovo normalno funkcioniranje.  
Nakon što je završen probavni proces, hrana, ovisno o svom nutritivnom profilu, stvara uvjete kiselosti ili alkalnosti u tijelu. Pojednostavljeno rečeno, alkalnost organizma ovisi o tome što jedemo.

 Hrana koja zakiseljuje tijelo

• Rafinirani šećer i svi njegovi derivati.
• Meso(sve vrste)
• Proiizvodi životinjskog porijekla - mlijeko i sirevi, vrhnje, jogurt itd.   
• Rafinirana sol
• Rafinirano brašno i svi njegovi derivati kao što su tjestenina, torte, keksi...                   
  
• Kruh 
• Margarin 
• Kofein 
• Alkohol 
• Duhan 
• Sva industrijski prerađena i konzervirana hrana, koja sadrži konzervanse, umjetne boje, arome, stabilizatore itd. 
• Antibiotici i općenito svi lijekovi

         Hrana koja alkalizira                              

• Svo sirovo povrće. Neko je kiselo po okusu, ali u tijelu se mijenja i postaje alkalno.
• Voće. Na primjer, limun unutar tijela ima veoma visok stupanj alkalnosti.
• Bademi. Vrlo su alkalni.
• Integralne žitarice: jedina alkalizirajuća žitarica je proso. Sve su ostale žitarice lagano kisele, no idealna prehrana treba i određeni postotak kiselosti pa valja jesti i nešto žitarica. Sve žitarice moraju se jesti kuhane.
• Med. Ima vrlo visoku alkalnost.
• Klorofil. Zelene biljke sadrže klorofil koji je veoma alkalan.
• Voda. Važna je za proizvodnju kisika. Uvijek budite dobro hidrirani, pijte vode malim gutljajima tijekom cijelog dana.
• Vježbanje. Vježbe pomažu održavati alkalnost organizma jer daju kisik cijelom tijelu. Sjedeći način života uništava život.

Proso je izvor mnoštva hranjivih tvari, ima slatkast okus i lako se probavlja. Narod, koji živi u zabačenom dijelu podnožja Himalaja, je poznat po svojem izvrsnom zdravlju i dugovječnosti, a glavna namirnica im je proso.

Proso sadrži puno vlakana i malo šećera. Zbog toga ima relativno nizak glikemijski indeks, za razliku od pšenice ili riže. Uz to, sadrži čak 15 posto bjelančevina, a uz to je bogato vitaminima B-kompleksa, uključujući niacin, tiamin i riboflavin. Proso je i odličan izvor minerala, jer u njemu ima željeza, magnezija, mangana, fosfora i kalija.

Proso sadrži i fitokemikalije, uključujući fitinsku kiselinu, za koju se vjeruje da snizuje kolesterol, te fitat, koji je povezan sa smanjenim rizikom od raka.

Proso djeluje kao probiotik, potiče dobro raspoloženje jer sadrži serotonin, ima visoka antioksidativna svojstva, čuva zdravlje srca, jer je bogata magnezijem.

Smatra se da proso čisti organizam, uspostavlja ravnotežu, regulira probavu i jača imunitet.

Preporučuje se u slučajevima povećanog fizičkog i psihičkog napora, trudnicama i dojiljama.

I upravo zato je proso najčešće korištena namirnica kako u pripremi kuhanih kora za torte i kolače tako i u kremama prilikom pripreme mnogih Free Slastica, a to Free Slastice čini funkcionalnim slasticama za svakoga jer one alkaliziraju organizam.

Rogač - suho zlato vrijedi koliko i rogač

Rogač je u ljudskoj prehrani prisutan od pamtivijeka, već više od 4000 godina. Vjeruje se da se njime hranio Ivan Krstitelj, pa odatle i potječe njemački naziv za rogač – Johannisbrot, što u prijevodu znači Ivanov kruh.
Rogač je u pravom smislu te riječi NAMIRNICA ZLATA VRIJEDNA budući da su u antičko doba sjemenke rogača služile kao jedinica za mjeru vaganja zlata. Sjemenke rogača, bez obzira na veličinu i uvjete čuvanja, uvijek imaju jednaku masu od 0,18 grama. Jedna sjemenka rogača = 1 karat zlata (zrno rogača, grč. = keration). Naziv karat se koristi i danas za 0,18 gr. zlata.
Rogač je samoniklo drvo ili grm iz porodice mahunarki. Raste među makijom, maslinicima, po šumama i kamenitim mjestima obalnih krajeva mediteranskog pojasa u Hrvatskoj, Turskoj, Alžiru, Maroku, Tunisu, Španjolskoj, Portugalu, Grčkoj i Italiji. Otok Šolta je posebno poznata po rogaču, a na Šolti postoji i mjesto Rogač.
Rogač se koristi uglavnom u pripremi slastica i to kao odlična, zdrava zamjena za kakao i čokoladu, a tome doprinosi njegova prirodna slatkoća koja se pojačava kuhanjem rogača i samim tim je u takvu slasticu potrebno dodati mnogo manje šećera nego u onu u koju se stavlja kakao.
Prednost rogača u odnosu na čokoladu je u tome što rogač ne sadrži feniletilamin, oksalnu kiselinu i stimulanse. Feniletilamin može imati nepovoljan utjecaj na razvoj migrene, porast krvnog tlaka te porast razine glukoze u krvi. Oksalna kiselina ometa apsorpciju kalcija i cinka, minerala koji su važni za zdrave kosti i kožu. Teobromin i kofein, stimulansi prisutni u čokoladi,  mogu izazvati alergijske reakcije.
Plod rogača sadrži 13% jednostavnih šećera (fruktoza, maltoza i glukoza), 20% saharoze, i 35% škroba. Od mineralnih tvari sadrži 36% kalcija, 24% kalija, 29% bakra, a od vitamina najviše ima riboflavina. Pulpa rogača ima visok udjel fenolnih spojeva od kojih su najznačajniji tanini. Fenolni spojevi, među kojima se nalaze i tanini, djeluju antioksidativno (sprječavanje oksidacijskih reakcija pod utjecajem slobodnih radikala) te zbog toga imaju povoljan utjecaj na ljudsko zdravlje.
Sve navedeno ukazuje na činjenicu da rogač spada u funkcionalnu namirnicu u pripremi slastica. Slastica koju oplemenjuje rogač nije samo pogodnu za sve s preosjetljivostima na hranu nego i na ostale koji vode računa da sa slasticom ne unose samo prazne kalorije nego kalorije koje njihov organizam štite od raznih oboljenja i djeluju pozitivno na kvalitetu života.
Rogač zauzima jako važno mjesto u pripremi Free Slastica jer je s nama od početka. Prva torta napravljena za moju kćerku imala je preljev od rogača. Biskviti – kore za torte i kolače, kreme, slatki kruhovi, keksi, “čokoladice“ od rogača i još ponešto već deset godina nama i našim prijateljima omogućavaju da uživamo u fantastičnom okusu zlata vrijedne namirnice. 

Prva Free Slastice torta!

Slatki kruh s bananama i jabukama, desni uz dodatak rogača.

Slatki kruh s bananama i jabukama uz dodatak rogača.

Rogač srca.

Rogač minjoni.

Rogač tortice.

Zob i zobeno mlijeko

U proizvodnji Fee Slastica koristim zobeno mlijeko i to iz vlastite proizvodnje.

Mnogi, kada je u pitanju biljna zamjena za kravlje mlijeko odmah pomisle na sojino mlijeko odnosno sojin napitak. Bjelančevine soje po svojoj stukturi su vrlo slične bjelančevinama kravljeg mlijeka stoga onaj tko je alergičan na bjelančevine kravljeg mlijeka može vrlo lako razviti alergiju na soju ukoliko je konzumira. Dakle, soja je jednako tako alergen stoga nikako nije preporučljiva alergičarima. Uz sve to, soja ima svoje prednosti i mane i za sve ostale, ne alergičare.

U rastu i razvoju mog prvog djeteta zobeni napitak, odnosno zobeno mlijeko se pokazalo kao savršeno. Za vrijeme trogodišnjeg dojenja mog drugog djeteta, zobeno mlijeko koje sam pila kao jedino mlijeko u prvoj godini dojenja, doprinjelo je stvaranju mog mlijeka kao niti jedna druga namirnica ili čaj. Tjelesni napredak moje druge bebe koja je bila 7 mjeseci isklučivo na mom mlijeku, a ja sam pila isključivo zobeno mlijeko, bio je neusporediv s tjelesnim napretkom moje prve bebe koju sam zbog alergija morala prestati dojiti kada je imala 5 mjeseci, a sa 7 mjeseci je jela janjetinu.

Zobeno mlijeko koje skoro svakodnevno proizvodim obogaćujem lanenim uljem koje je od ogromne važnosti za ljudski organizam zbog omega 3 masne kiseline koja se inače nalazi u plavoj ribi, a od ulja samo u lanenom ulju.

Zobeno mlijeko proizvodim od zobenih pahuljica koje, nakon što napravim mlijeko, pretvaram u jako ukusne Free kuglice – energetske bombice, ili kao što bi moja kćerka rekla – prirodni i zdravi Ferrero Rocher i Raffaello, ona, naime, originalne nikada u životu nije probala, a nije joj ni žao J

Što se to krije u zobi? U zobi se krije toliko toga dobroga što zob svrstava na sami vrh namirnica koje spadaju u funkcionalnu hranu.

Od svih žitarica zob ima ubjedljivo najviše bjelančevina, ne sadrži kolesterol te je bogata mnogim balastnim tvarima, lecitinom, vitaminima i mineralnim tvarima. Njen sadržaj visokovrijednih materija je upravo fantastičan: jod, klor, fosfor, magnezij, kalij, mangan, cink, bakar, niacin, biotin, vitamini… Ovo, u prijevodu na jezik svakodnevnog života znači: zob je dobro koristiti u ishrani jer potpomaže stvaranje krvi, jača zube i kosti, podstiče rad mozga, podstiče rast kod djece i podstiče jačanje mišićne mase kod odraslih.

Bjelančevina koja zob najviše ističe u odnosu na druge žitarice je legumin i upravo ta bjelančevina je zaslužna za tako povoljno djelovanje zobi na rast i na jačanje mišićne mase.

Zob sadrži najviše masnih kiselina (oleinsku i linolensku) koje su raspoređene u izvrsnom omjeru. Bogata je i vlaknima koja utječu na smanjenje kolesterola u krvi i poboljšanje probave. Sastav ugljikohidrata unutar zobi je takav (škrob i vlakna) da se oni sporo probavljaju i sporo ulaze u krv, čime se osigurava stalan izvor energije, bez naglih promjena šećera u krvi i hipoglikemičnih stanja, kao što je to slučaj kod rafinirane hrane. I upravo zato zob je korisna i dijabetičarima jer smanjuje količinu šećera u krvi, a uz to ublažava zadržavanje tekućine. Zobeno vlakno umiruje probavni sustav i proizvodi obilniju stolicu koja se brže kreće kroz crijeva i manje ih izlaže iritansima i kancerogenim tvarima. Vjeruje se, stoga, da štiti od raka crijeva.

Zob je  posebno bogata beta karotenom i vitaminom E, koji su poznati kao veoma snažni antioksidansi. Zob je bogata i vitaminom K, neophodnim za zgrušavanje krvi, kao i vitaminima B1, B6 i biotinom, koji su neophodni za zdravlje naše kose i noktiju.
Novija istraživanja su pokazala da zobeno vlakno može znatno smanjiti količinu kolesterola u krvi, pomoći u borbi protiv kardiovaskularnih bolesti, povišenoga krvnog tlaka, pretjerane debljine, proširenih vena i hemoroida.
Slastice koja u sebi sadrže zobeno mlijeko i/ili zob, a uz to su i jako ukusne, nikako ne spadaju u ona sitna mala zadovoljstva koja si s vremena na vrijeme priuštimo, nego spadaju u funkcionalnu hranu koja bi se morala svakodnevno konzumirati, a upravo takve su Free slastice.

Zobeno mlijeko iz vlastite proizvodne obogaćeno lanenim uljem i mahunom vanilije.

Free kuglice - ukusne, lagane, zasitne i jako zdrave - funkcionalne slastice!