Rogač je u ljudskoj prehrani prisutan od pamtivijeka, već više od 4000 godina. Vjeruje se da se njime hranio Ivan Krstitelj, pa odatle i potječe njemački naziv za rogač – Johannisbrot, što u prijevodu znači Ivanov kruh.
Rogač je u pravom smislu te riječi NAMIRNICA ZLATA VRIJEDNA budući da su u antičko doba sjemenke rogača služile kao jedinica za mjeru vaganja zlata. Sjemenke rogača, bez obzira na veličinu i uvjete čuvanja, uvijek imaju jednaku masu od 0,18 grama. Jedna sjemenka rogača = 1 karat zlata (zrno rogača, grč. = keration). Naziv karat se koristi i danas za 0,18 gr. zlata.
Rogač je samoniklo drvo ili grm iz porodice mahunarki. Raste među makijom, maslinicima, po šumama i kamenitim mjestima obalnih krajeva mediteranskog pojasa u Hrvatskoj, Turskoj, Alžiru, Maroku, Tunisu, Španjolskoj, Portugalu, Grčkoj i Italiji. Otok Šolta je posebno poznata po rogaču, a na Šolti postoji i mjesto Rogač.
Rogač se koristi uglavnom u pripremi slastica i to kao odlična, zdrava zamjena za kakao i čokoladu, a tome doprinosi njegova prirodna slatkoća koja se pojačava kuhanjem rogača i samim tim je u takvu slasticu potrebno dodati mnogo manje šećera nego u onu u koju se stavlja kakao.
Prednost rogača u odnosu na čokoladu je u tome što rogač ne sadrži feniletilamin, oksalnu kiselinu i stimulanse. Feniletilamin može imati nepovoljan utjecaj na razvoj migrene, porast krvnog tlaka te porast razine glukoze u krvi. Oksalna kiselina ometa apsorpciju kalcija i cinka, minerala koji su važni za zdrave kosti i kožu. Teobromin i kofein, stimulansi prisutni u čokoladi, mogu izazvati alergijske reakcije.
Plod rogača sadrži 13% jednostavnih šećera (fruktoza, maltoza i glukoza), 20% saharoze, i 35% škroba. Od mineralnih tvari sadrži 36% kalcija, 24% kalija, 29% bakra, a od vitamina najviše ima riboflavina. Pulpa rogača ima visok udjel fenolnih spojeva od kojih su najznačajniji tanini. Fenolni spojevi, među kojima se nalaze i tanini, djeluju antioksidativno (sprječavanje oksidacijskih reakcija pod utjecajem slobodnih radikala) te zbog toga imaju povoljan utjecaj na ljudsko zdravlje.
Sve navedeno ukazuje na činjenicu da rogač spada u funkcionalnu namirnicu u pripremi slastica. Slastica koju oplemenjuje rogač nije samo pogodnu za sve s preosjetljivostima na hranu nego i na ostale koji vode računa da sa slasticom ne unose samo prazne kalorije nego kalorije koje njihov organizam štite od raznih oboljenja i djeluju pozitivno na kvalitetu života.
Rogač zauzima jako važno mjesto u pripremi Free Slastica jer je s nama od početka. Prva torta napravljena za moju kćerku imala je preljev od rogača. Biskviti – kore za torte i kolače, kreme, slatki kruhovi, keksi, “čokoladice“ od rogača i još ponešto već deset godina nama i našim prijateljima omogućavaju da uživamo u fantastičnom okusu zlata vrijedne namirnice.
Prva Free Slastice torta!
Slatki kruh s bananama i jabukama, desni uz dodatak rogača.
Slatki kruh s bananama i jabukama uz dodatak rogača.
Rogač srca.
Rogač minjoni.
Rogač tortice.
Nema komentara:
Objavi komentar